5 najčešćih trkačih ozljeda
Trčanje je vrlo popularan sport u kojem uživa mnoštvo ljudi svih dobnih skupina. Dok je trčanje izuzetno dobra vježba za mišiće, zglobove, srce i pluća, ono također može uzrokovati ponavljajući pritisak na određenim dijelovima tijela i biti izvor ozljeda.
Izbjegnite ozljede prenaprezanja dok trčite!
Mnoge trkače ozljede ne mogu se zaobići ali određeni sindromi prenaprezanja mogu se prevenirati. Održavanjem adekvatne fleksibilnost i snage muskulture, možete ograničiti svoje izglede za ozljeđivanjem od pet najčešćih trkačih ozljeda.
Sindrom iliotibialnog trakta:
Sindrom iliotibialnog trakta nastaje učestalim trenjem pri čemu dolazi do zadebljanja tkiva koje se pruža vanjskom stranom bedra od kuka do prednje strane koljena. Iritacija ITT obično uzrokuje intenzivnu upalnu bolnu reakciju na vanjskom dijelu koljena. Liječenje u početnoj fazi uključuje odmor i led što može pomoći u ograničavanju upalne reakcije. Nakon kraćeg perioda odmora moguće je ukljućiti i dozirane vježbe istezanja. Ponekad zdjelica i tonus trbušne muskulature utjeću na poziciju koljena pri trčanju što može izazvati reakciju u ITT-u, stoga za potpuni oporavak sindroma ITT-a potrebno je jačanje muskulature regije kukova te paravertebralne muskulature. Vaš fizijatar i fizioterapeut mogu Vam pomoći odrediti na koju se specifičnu mišićnu grupu morate fokusirati.
Sindrom m. piriformisa:
Piriformis je mišić koji se nalazi duboko u zdjelici i služi za rotiranje i stabiliziranje kuka i natkoljenice. Iritacija m. piriformisa može uzrokovati bol u kuku i stražnjici. Piriformis je mišić koji okružuje ishijadični živac te njegova prekomjerna napetost može uzrokovati bol koja se proteže duž noge te podsjeća na ishias. Ako imate simptome sindroma m. Piriformisa Vaš liječnik ili fizioterapeut trebaju odrediti biomehaničke uzroke te boli. Preporuča se testiranje donjeg dijela leđa i kraljšnice s obzirom da problemi s donjim leđima nerjetko osjete u regiji kuka. Početni period terapije sindroma piriformisa uključuje fazu odmora. Nakon što je akutna bol oslabila, istezanje i jačanje muskulature kuka i nogu metoda je odabira.
Patelofemoralni stresni sindrom:
Ovaj učestali problem u trkača nastaje nepravilnim i učestalim trenjem koljene čašice o prednji dio natkoljenice. Problem može nastati pretjeranom napetošću iliotibialnog trakta, slabosti natkoljene muskulature kao i mišića regije kuka. Rehabilitacija patelofemoralnog stresnog sindroma uključuje odmor i krioterapiju zbog kontrole početne upale. Poslije kratkog perioda odmora uključuju se vježbe nježnog istezanja kao i vježbe jačanja pripadajuće muskulature. Vaš fizioterapeut također bi trebao procijeniti hod i trčanje kako bi se mogli otkloniti drugi biomehanički poremećaji koji uzrokuju Vaš problem.
Trkača potkoljenica:
Trkača potkoljenica uzrokuje upalu tibialnog mišića na prednjem dijelu potkoljenice. Simptomi trkaće potkoljenice uzrokuju bol, utrnutost i peckanje u prednjem dijelu potkoljenice. Povremeno nepravilan položaj stopala prilikom trčanja može uzrokovati taj problem. Vaš bi terapeut trebao procijeniti poziciju stopala dok ležite, sjedite i trčite, a katkad je potrebno da se ortozom korigiraju stopala.
Plantarni fascitis:
Plantarna fascija je nakupina čvrstog tkiva na dnu stopala koja pomaže
stvoriti njegov luk. Iritacija plantarne fascije može izazvati bol u dnu stopala blizu petne kosti. Početno bi plantarni fascitis trebalo tretirati kroz periode odmora i leda. Potom je potrebno krenuti sa vježbama laganog istezanja potkoljene muskulature. Kao i kod trkače potkoljenice potrebna je procjena i korekcija položaja stopala kod trčanja kako bi se izbjegli mehanički uzroci nastanka.
Ako ste se kao trkač suočili sa bilo kojim od ovih sindroma prenaprezanja trebali bi se posavjetovati sa svojim fizijatrom i fizioterapeutom da se odlučite koji je najbolji tretman za vas. Temeljita procjena specifične biomehanike trčanja može Vam pomoći liječiti trenutni problem i spriječiti buduće epizode boli.
Autor: Saša Dragičević, bacc. physioth i sportski trener
Izvor: www.reha.hr
