Trenirati na vrućini ili ne?
Produkcija topline je izuzetno povoljna kada treniramo u hladnoj okolini jer pomaže u očuvanju ravnoteže temperature u tijelu. Međutim, čak i kada treniramo u normalnim okolnostima (21 do 26 stupnjeva), produkcija topline metabolički aktivnih tkiva predstavlja značajno opterećenje.
Trening povećava opterećenja na kardiovaskularni sustav. Kada se potreba za gubitkom topline tijekom treninga poveća, tijelo se nalazi u “nedoumici”. Da li koristiti kapacitete za opskrbu rada mišića ili za hlađenje krvi tjerajući krv u periferne žile bliže okolini. S obzirom da je volumen krvi ograničen, dolazimo do problema. Povećavajući volumen krvi u aktiviranu muskulaturu, smanjujemo volumen koji je potreban za hlađenje tijela.
Uzmimo primjerice trkača koji trči jačim tempom u danima kad je izuzetno vruće. Trening povećava potrebu za opskrbu mišića energijom i kisikom. Takvim radom njegova produkcija topline je velika, a tijelo se dodatno zagrijava iz okoline. Za rješavanje topline, termoregulacijski centar u mozgu šalje signal da se poveća protok krvi prema koži i da se time hladi tijelo. Ali, zbog prethodno spomenute činjenice o ograničenom volumenu krvi, to nikako ne može biti dovoljno ukoliko i dalje želimo trenirati. Dakle, zahtjevi mišića su nadređeni zahtjevu tijela za hlađenjem.
Postupna prilagodba novim uvjetima treninga (vrućina) uključuje u tom trenutku vazodilataciju površinskih žila da bi dovele što više krvi u okolinu (koži).
Srce u tom trenutku, kako bi održalo konstantan minutni volumen, prilagođava se na način da zbog smanjenog priljeva krvi s periferije, smanjuje završni dijastolički volumen te time smanjuje udarni volumen srca. Kako bi se održao nužan minutni volumen (MV), srce mora povećati frekvenciju (f) obrnuto proporcionalno smanjenju udarnog volumena (UV). Taj fenomen je poznat pod nazivom kardiovaskularni drift.
Formulom to izgleda ovako:
MV=f x UV
S obzirom da i srce ima ograničenja, takav način prilagodbe djeluje do neke određene razine topline. Ukoliko i dalje „guramo“ na treningu, riskiramo ozljedu ili bolesti.
Trening na vrućini treba primjenjivati oprezno i stručno. Svaki organizam pa tako i sportašev je sposoban nositi se s određenom količinom stresa. Pravilnim doziranjem dozvoljavamo tijelu da se prilagodi novonastalim okolnostima te time pripremamo sportaša za nastup na natjecanju u kojem se očekuju teški uvjeti.
Uputno bi bilo pridržavati se smjernica koju stručnjaci često naglašavaju za vrijeme velikih vrućina. S obzirom da temperatura zraka nije jedini pokazatelj rizika od toplinskog udara, najsigurnije bi bilo koristiti indeks tjelesne ugode koji je dostupan na internetu. I naravno, nadamo se da to ne treba posebno napominjati, da je hidracija prije, tijekom treninga i nakon treninga izuzetno bitna!
Gore navedeno je za sve rekreativce i onima koji se tako osjećaju. Nažalost, profesionalni sportaši često nemaju taj izbor, ali njihov stručan tim će znati prilagoditi trening te intervenirati ukoliko dođe do nekih komplikacija.
izvor: www.fitness.com.hr
